o Đakovu

S koje god strane prilazili Đakovu, prvo što ćete ugledati je žar opeke dvaju tornjeva i kupola najljepše katedrale na prostoru od Venecije do Istanbula. S te najviše đakovačke točke koja plamti nebeskim ognjem, vidi se cijeli grad kako od drevnog središta teče i razlijeva se u svim pravcima, u polja koja dodiruju nebo. Ali spustimo se niže, do zagrljaja trgova, parkova, ulica i sokaka, do srca ljudi i zakoračimo u novi život na davnim tragovima. 
Đakovo je svoju povijest pisalo perom i mačem. Gradom se, prema požutjelim listinama, zove od 1239. godine, kada se po dosadašnjim saznanjima spominje kao biskupsko sjedište. U arhitekturi Đakova, sačuvani svjedoci povijesnih vrela su srednjovjekovne zidine gotičke građe koje su okruživale i štitile grad u 14. stoljeću, župna crkva Svih svetih, nekadašnja džamija iz 16. stoljeća i stara gradska jezgra iz 18. i 19. stoljeća s karakteristikama baroka, secesije i historicizma. 

Ovaj grad, počivajući na najvećem prirodnom bogatstvu – zemlji koja daje obilje hrane i šumama, u sebi duboko ukorjenjuje i tradiciju vinogradarstva i lovstva. Grad se proširio na 173 četvorna kilometra, a njegovih 29.500 žitelja brižno čuva tradiciju, povijesne znamenitosti, zelenilo, čistoću i uravnoteženost svih gradskih funkcija.
Pejsažni perivoj iz XIX. st. s elementima baroka, uz biskupski dvor, hortikulturni je spomenik pod posebnom zaštitom, kao i obližnji Mali park s prijelaza XIX./XX. st. Mnogi su sportsko-rekreacijski sadržaji u gradu i okolici - teniska igrališta, hipodrom, višenamjenska igrališta, fitness-studio, bazen i dr.